Hadž

 Hodocastiti  Kabu duzan je,  Allaha radi , svaki onaj koji je u mogucnosti ; a onaj koji nece da vjeruje -  pa ,zaista  Allah nije ovisan ni o kome.

Hodocasce Kabe ili  Bejtullaha  (Bozije kuce) u Mekki , koju podize Ibrahim a.s. sa sinom Ismailom, u ime Boga i u slavu Njegove velicine, peta je temeljna duznost muslimana.

Duznost muslimanu i muslimanki je da  jedanput  u zivotu u odredeno vrijeme i na odreden nacin hodocaste  Kabu. U doba koje je predhodilo Muhammedovom a.s. poslanstvu obredi u Kabi sasvim su izgubili islamski znacaj . Muhammed a.s. izbacio je sve ono, sto je bilo suprotno islamskom ucenju. Ponovo je Kaba prihvacena kao najvece svetiliste, ali sa novom sadrzinom i novom funkcijom. Kaba je postala simbol jedinstva svih arapskih plemena, a kasnije svih muslimana, da bi joj se na pet dnevnih namaza u najvecem zanosu i poboznosti okretali i time manifestirali vjeru u jednog Boga, jedinstvo misli i akcije. To je glavna svrha i duznost hadza. Sastanak toliko ljudi iz raznih krajeva svijeta na jednom mjestu istovremeno pruza i jedinstvenu priliku ljudima da se medusobno upoznaju. Tu se mogu dobiti razne informacije iz zivota i rada; o prosvjetno kulturnom zivotu, trgovini, zanatstvu, ekonomskim kretanjima, politicko-drustvenim zbivanjima i  drugim vaznim poslovima u raznim krajevima. Istina, hadz je u ovom smislu stagnirao, ali islamski svijet ocekuje od uleme da ozive misli I ideje Muhammeda a.s. koje su postavljene I ocitovane na Oprosnom hadzu. Smisao tih ideja je u tome da bi se analizirala situacija muslimana u citavom svijetu, njihov polozaj i problematika, donijeli odgovarajuci zakljucci i poduzete potrebne mjere za njihovo izvrsenje.

“Hadz bi trebao da bude (kaze profesor h. Husein ef. Dozo) smotra svih nasih drustvenih, kulturnih, ekonomskih, umjetnickih i politickih aktivnosti i dostignuca.Moramo priznati, i biti duboko svjesni toga da vlastita slabost, koja se narocito ispoljava u pomanjkanju zajednicke svijesti i solidarnosti, je uglavnom uzrok  svih poraza, neuspjeha i poteskoca u islamskom svijetu.
Veoma je bolno sto se ne koriste date mogucnosti“

U Kur`anu se kaze: "Svako ima stranu kojoj se okrece (2:148)" Kaba je “strana” kojoj se muslimani okrecu, ali to nije istok ni zapad, sjever ni jug – Bog nam je svuda blizu – a Kaba je jedno srediste u Mekki, prema kome se muslimani okrecu. – To je njihov duhovni centar i napajaliste.

Ta snaga i magicnost Kabe ogleda se i u tome, sto su Kabu hodocastili i hodocaste: vladari, mudraci, bogati, siromasni, darezljivi i skrti! Mnogi je posjecuju i  vise puta. Prvo je mjerilo prednosti jednom idealnom stepenu pozrtvovanosti, pregaranja i samoodricanja, koje se pokazuje prema njemu. Sve sto je visa zrtva, znaci da je cijena idealu visa. Udovoljavanje ovoj islamskoj  duznosti predstavljalo je i predstavlja za svakog muslimana pravi duhovni preporod. Odlazak na hadz i sticanje duhovnog plemstva, hadziluka, znacilo je svecanost i radost za citavu porodicu.

Kur`an covjeka obuhvata u njegovoj integralnsti, radi cega svi islamski propisi i ustanove imaju svoj smisao i znacenje, jer hoce da podignu i usavrse zivot, da mu daje vedrinu i znacaj. Kratka analiza kelimei-sehadeta, namaza, posta, zekata i hadza pokazuje da ove islamske ustanove, svaka na svoj nacin, postepeno, evolutivno izgraduju covjeka u njegovom totalitetu i usmjeravaju ga na stalnu misao o Apsolutnom Gospodaru i na konacni zadatak u ovom zivotu. Te Bozije zasade imaju u sebi glavni cilj da od nas stvore dobre, postene, plemenite, radine i covjekoljubive ljude, ociscene od svih ljudskih mahana i opacina; pregorljive, medusobno snosljive, ljubazne i osjecajne, u nasem interesu i za nasu dobrobit i blagostanje.Hadz je kulminacija te izgradnje. Zato je Muhammed a.s. rekao: “Ko u ime Boga obavi hadz i ne pokvari ga onim sto je zabranjeno, ostat ce cist (cist od grijeha) kao kad ga je majka rodila”.