Balic

Identitet Bosnjaka

U subotu, 07.10.2000 je u prostorijama Islamskog kulturnog centra u Berlinu odrzano predavanje na temu "Identitet Bosnjaka" prof. Ismaila Balica.

Prof. Smail Balic, rodjen 1920 u Mostaru, je umirovljeni nadsavjetnik Austrijske nacionalne biblioteke u svojstvu strucnog referenta za orijentalne jezike i predavac na dvije visoke becke skole: Hochschule für Welthandel i Öffentliche Lehranstalt für orientalische Sprache.
Prof. Balic je takodje dopisni clan Kraljevske akademije za istrazivanje islamske civilizacije (Amman) i redovni clan Njemackog orijentalistickog drustva, kuratorijuma Austrijskog drustva za Orijent Hammer-Purgstall i Drustva austrijskih knjizevnika.

Prof. Samil Balic je u svom uvodnom predavanju pokusao da da jednu opstu sliku porijekla Bosnjaka i njihovog historijskog prostora u kojem su se Bosnjaci nacionalno i politicki razvijali, cija je cijelokupna bosanskomuslimanska, odnosno bosnjacka etnogeneza uvjetovana i odredjena Bosnom, kao sredisnjom juznoslavenskom zemljom. Prof. Balic je dalje rekao da je iz raznih dokumentacija poznato da je muslimana bilo na podrucju Bosne i prije dolaska Turaka, mada nije ustanovljeno na koji nacin su tadasnji stanovnici Bosne dosli u dodir sa islamom. U 12. stoljecu se u Bosni pojavljuje hereticko ucenje ili jedna bosanska verzija hriscanstva, a to je srednjovjekovna bosanska crkva koja nije pripadala ni pravoslavnoj (istocnoj) ni katolickoj (zapadnoj).

Time se Bosna i njeno plemstvo naslo na udaru kako od strane istocne, tako i od strane zapadne crkve.
Shodno hronolosko historijskom toku, prof. Balic je posebno naglasio razdoblje Bosne u okviru turskog carstva. 1463. god Turci osvajaju Bosnu, sultan Mehmed II el Fatih. Ubrzo nakon pada pod tursku vlast, Bosnjaci pocinju kao novi stvaralacki elemenat stupati u tursku, arapsku i perzijsku knjizevnost.

Pod pojmom Bosnjaci se za citavo vrijeme osmanlijske vlasti na Balkanu podrazumijevaju svi slavenski muslimani. Turski je bio u to doba manje vise sluzbeni jezik carstva, dok se arapski jezik koristio u sakralne svrhe. Perzijski jezik je vladao podrucjem lijepe knjizevnosti. Nezaobilazno je, a da ne spomenemo Aljamiado-pjesnistvo (ovaj izraz je spanjolski, a izgovara se alhamiado). Tragovi osmanske vladavine u Bosni se ogledaju naravno i u gradjevinarstvu, urbanistici, vojnickim i sportskim vjestinama, nacinu zivota i predstavlja i dan danas dio kulturne bastine Bosnjaka. Posebno se istice jedna vrsta poboznog altruaizma, koji je bio pokretac kulturne i duhovne djelatnosti.
Aneksijom BiH od strane Austro-Ugarske 1878 pocinje razdoblje europeizacije Bosne i Hercegovine ciji se uticaj ogleda ne samo u knjizevnosti nego i u skolstvu, urbanistici kao i novom profiliranju Bosnjaka i prvih pokusaja jacanja nacionalnog karaktera i svijesti bosnjackog stanovnistva.

Jugoslovensko i Hrvatsko razdoblje (1918-1945) se uglavnom nepovoljno odrazilo na kulturni zivot Bosne.
Kulturni zivot Bosne u poslijeratnom periodu (1941-1971) se snazno razvio pod utjecajem stvaralackih dostignuca zapadnoevropskih drzava, zatim procentualnim udjelom Bosnjaka i naglim povecanjem broja visokokvalificiranih snaga, tako da Bosnjaci na podrucju Balkana ne zaostaju iza drugih juznih Slavena.
Ovaj dosadasnji dio izlaganja prema rijecima prof. Balica predstavlja kraj jednog sekularistickog nacina zivota (misli se na period od 1941 do 1992) i ambivalentnog religioznog iskaza. Svjedoci najnovijeg genocida nad Bosnjacima smo skoro svi, rekao je dalje prof. Balic i time dosao do trenutne politicke, kulturne i duhovne situacije Bosnjaka i njihovog daljeg prosperiteta. Prof. Balic je posebno naglasio da onaj dio bosanskog stnovnistva, koji je u 15, 16 i 17. stoljecu presao na islam, bio ustvari i nositelj kulturnih vrijednosti. Svi nositelji ovog kulturnog nasljedja su se svjesno oznacavali Bosnjaci, a svoj jezik bosanski. Bosnjaci su jedan od rijetkih naroda, cija se kulturna historija razvijala na cetri razna jezika: bosanskom , turskom, arapskom i perzijskom, a pisali na bosancici, cirilici, latinici i arabici. Islamska pripadnost i geneticka veza sa patarenstvom su indicije koje zasigurno kazuju da Bosnjaci predstavljaju dio evropskog multikulturnog nasljedja. Svaki oblik indiferentnosti i indolencije predstavlja negativne faktore u daljem kulturnom, vjerskom i drustvenom razvoju Bosnjaka i njihovog udijela u okviru islamske civilizacije i dijelom evropske, bile su zavrsne rijeci prof. Smaila Balica.