| 29.07.2000 prof. Ismet Hadzifejzovic
je u prostorijama Islamskog kulturnog centra u Berlinu odrzao drugio dio
svoga predavanja pod nazivom
Islam i nauka. Kur' ana i danasnje nauke, odnosno ateizirane nauke. Sta je ono sto karakterise Kur' ansku objavu odnosno njene kvantitavne norme jesu zapravo apsolutna skladnost, eticke norme, trajnost, nepromjenjljivost i vjecita zakonitost koja vazi za sva vremena do sudnjeg dana. Izvorno porijeklo svih kultura se nalazi u Bozijoj uputi ne samo arapske kulture vec i evropske kulture, koja se temelji na osnovama izvornog hriscanstva iako danasnja nauka gleda na Boziju uputu kao glavni kamen spoticanja, argumetirajuci to pojavom inkvizicije i proganjanjem naucnika i umnih ljudi toga vremena od strane crkve, kao i stavljanje svih religija pod jedan te isti sistem vrijednovanja, bile su uvodne rijeci prof. Hadzifejzovica. Uspon i ekspanzija arapske kulture uzrokrovana dolaskom objave i poslanstvom Muhammeda a.s. , zapadni orijentalisti objasnjavaju tvrdnjom da je arapska kultura "izvedena" iz drugih kultura, naime grcke, perzijske, sirijske i indijske. Da su prevedena djela grckih filozofa na arapski su sasvim potvrdne cinjece, kao i stecena saznanja iz oblasti medicine i astrologije kako perzijske tako i indijske kulture toga vremena, ali u Kur' anskim ajetima se nalaze Bozanske misli i upute koje asociraju na tada jos uvijek nepoznate stvari i desavanja u prirodi, tzv. prirodne fenomene, koje upucuju covjeka na razmisljanje sto potvrdjuje cinjenicu da Kur' an apostrofira razvoj nauke. Kur' an podstice covjeka na nova otkrica: "Oni koji se sjedeci, stojeci i lezeci sjecaju Boga i razmisljaju o stvaranju neba i zemlje i govore: Stvoritelju, Ti nisi stvorio ovo uzalud". (3:191) Poslije dolaze mnogi savjeti o odgoju duha i nauke: "...pitajte ljude koji znaju ono sto vi ne znate!" (16:43, 21:7), i zatim: "ne zadovoljavajte se sa malo znanja". (17:85) ili cak: "Mi uzvisujemo po polozajima koga mi hocemo, a nad svakim ucenim ima uceniji". (12:76) Medjutim odlucujuce i kljucno je da taj razvoj nauke podstaknut Kur' anom, naglasava povratak nauke prije svega u eticke i moralne okvire. Posebni znacaj islamske znanosti je stvaranje eksperimentalnog duha nakon 12 stoljeca, kao i dalji razvitak prirodnih nauka i drustvenih nauka stvarajuci time osnovu, koja je preuzeta od strane hriscanske evrope i nasla dalji razvoj posebno u doba humanizma i renesanse i istovremeno se udaljila od izvornih osnova temeljnih na Bozijoj objavi dobivajuci time poseban karakter ateizma i pobijanja onog Bozanskog ciji smo svjedoci i mi sami. Sve prirodne pojave se mogu provjeriti empirijom, definicija je danasnje nauke. Otkricem atoma, kao i sastavom atoma, naime omotom i jezgrom, a time i elektrona i protona, naucnici su dosli do zakljucka da se sva materija, pa i cio svijet, a i mi u njemu sastoji od elektricnih sila koje su zgrusane u vidu atoma i elemenata. A. Einstein je dalje u svojoj teoriji relativiteta zastupio tvrdnju da su materija i energija jedno te isto, sto nas navodi na vjerovanje u mogucnost stvaranja materije ovog svijeta iz jednog vida energije, odnosno nepostojanja!, sto Allah dz.s. uostalom i kaze: "Sva energija pripada
Bogu". (Kur' an).
Ovaj drugi dio izlaganja
prof. Hadzifejzovica bih zavrsio rjecima poznatog libanskog mislioca sejha
Husejna el-Dzisra, koji u svojoj knjizi
"Vjerovanje u Boga je potreba
i nuzda stoga sto to vjerovanje predstavlja:
|
