Merhumi

VELIKANI MEDRESE (merhumi)

U ovoj rubrici predstavljamo svakog mjeseca jednog od velikog broja znamenitih licnosti Gazi Husrev-begove medrese u Sarajevu. Ovdje su date samo osnovne informacije (biografija) koje su preuzete iz knjige "450 Generacija" stampane u Sarajevu, izdavac Gazi Husrev-begova medresa.

Husein Djozo
(1912.-1982.)

Husein Djozo rodjen je 1912. goidne u Barama, Ilovaca, opcina Gorazde. Od 1923. pohadja medresu Mehmed-pase Kukavice u Foci, a potom od 1925. godine Merhemica medresu u Sarajevu. U ovo vrijeme istovremeno je ucio i u Atmejdan medresi u Sarajevu. Godine 1928. upisuje se u uglednu Serijatsku sudacku skolu u Sarajevu koju zavrsava 1933.

Potom odlazi na "Al-Azhar" 1934. godine i zavrsava "Serijatsko- pravni fakultet" 1939. godine
Po povratku u Bosnu, 1940. godine postavljen je za nastavnika arapskog jezika u Okruznj medresi u Sarajevu, a 1941. godine i za prosvjetnog referenta u Uredu reisu-l-uleme u Sarajevu.
Period od 1945.-1950. godine Djozo je proveo u komunistickom zatvoru. Od 1950.-1960. Djozo radi prvo u Tvornici koznih preradjevina, a zatim u Upravi gradskih puteva, a potom i kao "visi knjigovodja" u firmi "Metal" u Sarajevu.
Godine 1960. Husein Djozo pocinje raditi u Vrhovnom islamskom starjesinstvu gdje ostaje sve do smrti 1982. Tokom sesdesetih i ranih sedamdesetih godina XX stoljeca Djozo honorarno radi i kao profesor Gazi Husrev-begove medrese gdje predaje ahlak, akajid, fikh, hadis, retoriku, usuli fikh, tefsir i vaz.
1964. godine Djozo je izabran za presjednika Udruzenja ilmijje u Socjalistickoj Republici Bosni i Hercegovini. 1970. godine on pokrece list "Preporod" ciji je glavni i odgovorni urednik do 1972. godine. U periodu od 1976.-1979. godine Djozo je takodjer iznova odgovorni urednik "Preporoda".
Sa otvaranjem Islamskog teoloskog fakulteta 1977. godine Djozo je redovni prfesor na predmetu tumacenja Kur' ana.

Husein Djozo napisao je veliki broj rasprava, clanaka, eseja i polemika. Prije Drugog svjetskog rata pisao je u "Glasniku IVZ", "Novom Beharu", "El- Hidaji" i godisnjaku "Hrvat". Od 1958. godine zapazena je njegova intenzivna saradnja u "Glasniku IVZ", potom u "Zborniku radova ITF-a", te narocito u "Takvimu", ciji je urednik bio u nekoliko navrata. Za zivota mu je izasla knjiga "Islam u vremenu" (Sarajevo 1976.). Tokom zadnjeg desetljeca XX stoljeca izasla su, takodjer tri razlicita izdanja zbornika njegovih fetvi ("pitanja i odgovori") .
Husein Djozo je obiljezio nase islamsko misljenje tokom sestesetih i sedamdesetih godina XX stoljeca. Pripadao je islamskom reformistickom rukavcu misljenja. (Afgani, Abduhu, Meragi, Seltut).

Pocetak