LIČNA KARTA
 

Službeni naziv: Bosna i Hercegovina
Državno uređenje: parlamentarna država
Površina: 51.129 km2
Broj stanovnika: 3.964.388 (2002.)
Gustoća naseljenosti: 85,5 st./km2 (1991.)
Glavni grad: Sarajevo
Službeni jezik: bosanski, hrvatski i srpski
Novčana jedinica: konvertibilna marka (KM)
BDP (PPP USD): 7 milijardi (2001.)
BDP po glavi stanovnika (PPP USD): 1.800 (2001.)
Godina nezavisnosti: 1992.
Nacionalni praznik: 25. novembar - Dan državnosti
Prvi predsjednik: Alija Izetbegović

VELIČINA I GRANICA BOSNE I HERCEGOVINE
 

Bosna i Hercegovina je mala evropska zemlja. Njena površina iznosi 51.129 km2. Ona je ipak po površini veća nego Belgija, Danska, Nizozemska ili, na primjer, Švajcarska.

Granice Bosne i Hercegovine u osnovi su prirodne i historijske.

Njena granica na sjeveru prema Hrvatskoj je povučena rijekom Savom, na zapadu donjim tokom rijeke Une i planinskim masivom Dinara na jugu.

Na istoku je granica rijeka Drina. Bosna i Hercegovina se nalazi izmedu 42*26’ i 45*15’ sjeverne geografske širine. Ona se nalazi na balkanskom poluotoku u njegovom središnjem dijelu, najvećim dijelom na prostoru Dinarske planinske oblasti. U vrijeme kada je Bosna i Hercegovina bila u sastavu Turskog Carstva bila je najistureniji zapadni dio tog carstva i granica prema evropskim državama. Glavna osobina geografskog položaja Bosne i Hercegovine ogleda se i u njenoj strateškoj ulozi na prostoru u kojem su se dodirivali i sukobljavali interesi dva velika carstva, Turske s jedne i Austro-Ugarske s druge strane kao i dviju kultura.

Sarajevo

Sarajevo je glavni grad Bosne i Hercegovine i glavni centar svih kulturnih i političkih događaja. Grad okružuju visoke i šumovite planine: Igman, Trebević, Jahorina, Romanija i Crepoljsko. Kroz Sarajevo teče više rijeka. Sa istoka teče Miljacka, sa jugoistoka Željeznica, a ispod Igmana su vrela rijeke Bosne.

Kada su Turci u prvoj polovini petnaestog stoljeća osvojili vlast u Bosni i Hercegovini, nazvali su naselje Saraj-Ovasi. Na turskom jeziku to znači dvor, a ovasi znači polje, dakle Saraj-Ovasi je polje oko dvora. Iz ovog imena je poslije nastalo Sarajevo.

U Sarajevu je oduvijek bilo, a i do današnjih dana je brižno čuvano i sačuvano mnogo različitih vjerskih objekata: Careva džamija, Katolička Katedrala, Pravoslavna crkva, Evangelistička crkva, Jevrejsko groblje i Hram i Muzej Jevreja.

Za vrijeme svih vladavina Sarajevo je uvijek bio važan grad. U Sarajevu se sastaju dvije kulture: starija istočna i novija zapadna kultura.

U današnjem Sarajevu uočavamo tri stila podizanja i gradjenja zgrada:
- Orijentalni stil
- Evropski stil
- Stil novogradnje

Orijentalni dio grada čine građevine podignute u doba turske vladavine. Evropski stil gradnje dolazi s Austro-Ugarskom, a nakon Drugog svjetskog rata podižu se novi dijelovi grada s visokim neboderima.