KURBAN BAJRAM

Poslanik s.a.v.s. je rekao:
"Nema Allaha dražeg djela kojeg covjek može uciniti na dan bajrama od puštanja krvi kurbana. Zaklana životinja ce na sudnjem danu doci sa svojim rogovima, papcima i runom (dlakom). Kurbanska krv stigne do Allaha (bude primljena kod Allaha) prije nego što padne na zemlju. Zato se i vi radujte kurbanu." (Ibnu Madže i Tirmizi)

Poslanik s.a.v.s. je rekao:
"Kao kurban se ne smije zaklati cetvoro: coravo ili slijepo, jako bolesno, hromo koje nije sposobno samo hodati i izrazito mršavo tako da se na kostima ne može napipati meso." (Muslim)

Trebamo imati na umu da mi hajvana kojeg nam je Allah darovao Njemu žrtvujemo. Hajvana žrtvujemo Onome koji nam je najdraži, koga volimo iznad svega drugoga i koji se ni s cim ne može usporediti. Zbog toga mi žrtvujemo ono što je kod nas najljepše i najvrednije. Time pokazujemo da smo za Njega spremni dati najbolje što imamo. Nikako sebi ne smijemo dozvoliti kao neki, koji od tri krava izabere onu koja mu se najmanje svida, koja nema mlijeka, koja je mršava i koju ne bi uzeo kada bi mu se ponudila.
La Ilahe Illellah Muhammedu Resulullah

Definicija kurbana:

Kurban je za klanje odredena životinja u tacno
odredeno vrijeme sa namjerom približavanja Allahu, dž.š.

Kurban

Uzvišeni Allah na nekoliko mjesta u Kur'anu spominje propis kurbana.

U suri "El-Kevser" je rekao:

"Mi smo ti, uistinu, mnogo dobro dali, zato se Gospodaru svome moli i kurban kolji..."

Prije imperativa o dužnosti klanja kurbana Uzvišeni spominje kako je mnoga dobra dao covjeku. A kurban koji koljemo je svakako jedno od dobara koje nam je On darovao.

U suri "El-Hadž" Uzvišeni Allah je rekao:

"A klanje kamila smo vam ucinili jednim od znakova Allahove vjere, i vi od njih imate koristi; zato spominjite Allahovo ime kada budu u redove poredane, a kada padnu na zemlju, jedite ih, a nahranite i onoga koji ne prosi, a i onoga koji prosi; tako smo vam ih potcinili da biste bili zahvalni." (El-Hadž, 36)

Allah nam je sve potcinio pa i ovu stoku koju koljemo u ime Njega. On od nas želi vidjeti spremnost na žrtvu. On od nas ne traži mnogo. Cak šta više, dao nam je i ono što cemo žrtvovati. Od nas se samo traži volja i spremnost na žrtvu.

Uzvišeni Allah je rekao:
"O vjernici udjeljujte lijepe stvari koje sticete, ...ne izdvajajte ono što ne vrijedi da biste to udjelili - kad ni vi sami to ne biste primili, osim zatvorenih ociju. I znajte da Allah nije ni o kome ovisan i da je hvale dostojan."(El-Bekara, 267)

"Do Allaha nece doprijeti meso njihovo i krv njihova, ali ce Mu sigurno stici iskreno ucinjena dobra dijela vaša..."(El-Hadž, 37)



Smisao propisivanja kurbana

Smisao propisivanja klanja kurbana ogleda se u slijedecem:
- zahvalnost Allahu na blagodatima kojima nas je obasuo. Klanjem kurbana mi žrtvujemo jedan od ni'meta koji nam je darovao Uzvišeni Allah. On nam daje, a mi Njemu žrtvu prinosimo.
- Evociranje uspomena na Ibrahima a.s. i njegova sina Ismaila a.s. koji nam pokazaše primjer spremnosti na žrtvu za Gospodara svjetova. Allah je Ibrahimu a.s. njegova sina zamijenio velikim kurbanom. U ajetu kaže: "I mi smo ga zamijenili kurbanom velikim". (Es-Saffat, 107)
- Pribavljanje hrane za dane bajrama i poslije. Kako god covjek ima ahiretsku korist od klanja kurbana, tako isto ima i dunjalucku koja se ogleda u hrani koju sebi obezbijedi za odredeni period. Poslanik s.a.v.s. je rekao: "Ovo su dani hrane, pica i spominjanja Allaha dž.š."
- Približavanja Allahu i postizanje Njegove naklonosti. Cilj klanja kurbana i jeste približavanje Allahu ovim cinom. Allah se brine za svoga roba i šalje mu sredstvo približavanja.


Ko je dužan klati kurban?

Kurban je dužan klati punoljetan, pametan, slobodan i imucan musliman. Pod rijecima imucan musliman misli se na covjeka kojem njegove redovne potrebe dozvoljavaju izdvajanje imetka za klanje kurbana. U ovu grupu spadaju oni koji imaju novac za klanje kurbana, a on im ne treba za neke druge hitne i neodgodive poslove. Zatim oni koji imaju novac, a on im ne treba za dane bajrama. Kao i oni koji, ako su u mogucnosti da pozajme mogu pozajmiti radi kurbana ukoliko imaju mogucnost da vrate dug.
Onome ko je nanijetio klati kurban Poslanik s.a.v.s. nareduje da se ne šiša niti reže nokte i to od pocetka mjeseca zul-hidždžeta, pa sve dok ne zakolje kurban, jer je Allahov Poslanik s.a.v.s. rekao: "Kad ugledate mladak mjeseca zul-hidždžeta, neka onaj ko želi klati kurban ne dira svoju kosu ni nokte sve dok ne zakolje kurban." (Buharija i Muslim)


Šta se može zaklati kao kurban?

Kao kurban se može zaklati deva, krava, koza i ovca. Uvjet je da deva koja se kolje kao kurban ima pet godina. Krava treba imati dvije godine i da je ušla u trecu. Koza treba da ima godinu dana i da je ušla u drugu. Ovca treba imati godinu dana i da je ušla u drugu. Medutim, kada se radi o ovci, dozvoljeno je zaklati i ovcu od šest mjeseci ukoliko je ona napredna a ne može se naci ona od godine ili više. Poslanik s.a.v.s. je rekao: "Kao kurban koljite hajvane koji su napunili odredenu dob. Ako ne možete naci takve onda vam je dozvoljeno da zakoljete i ovcu od šest mjeseci."
Ukbe ibn Amir se požalio Poslaniku s.a.v.s. kako ga je njegova ovca koja ima šest mjeseci povrijedila, a on mu kaže : "Zakolji je kao kurban."

Kao kurban nije dozvoljeno klati nabrojanu stoku pod slijedecim mahanama:
- jako bolesna koja nije sposobna sama doci do mjesta klanja,
- corava na jedno oko ili potpuno slijepa,
- hroma koja nije sposobna sama hodati,
- iscupanog roga, repa ili uha iz korijena,
- ona koja je previše mršava, kao i ona koja nema zubi.
Dzamija Sejh Lutfullaha u Iranu

Vrijeme klanja kurbana

Kurban ima svoje strogo odredeno vrijeme klanja. On se kolje prvog dana bajrama nakon što se klanja bajram namaz i može se klati sve do zadnjeg dana bajrama.
Od Bera ibn Aziba se prenosi da je Poslanik s.a.v.s. rekao: "Prvo sa cime cemo zapoceti u ovom danu jeste bajram namaz a potom cemo se vratiti i klati kurbane. Ko ovako uradi uradio je po našem sunnetu, a ko zakolje kurban prije ovog vremena, racunat ce mu se kao obicno meso koje je on obezbijedio svojoj porodici. U ovakvom djelu nema ništa od sunneta."

Buharija i Muslim prenose hadis u kome Poslanik s.a.v.s. kaže: "Ko zakolje kurban prije namaza žrtvovao ga je za sebe i svoju porodicu. A ko ga zakolje poslije namaza i dvije hutbe, taj upotpunjuje propis klanja i slijedi sunnet muslimana."

Uvriježeno je kod nekih bosanskih porodica klanje kurbana uoci bajrama. Tada kolju kurban za mrtve. Oni smatraju da kurban za mrtve treba zaklati uoci bajrama a da redovni kurban se kolje ujutro na dan bajrama. Kako god ne postoji nešto što se zove "kurban za mrtve" tako ne postoji ni obredno klanje kurbana uoci bajrama. Mrtvima nije propisan kurban i kada umru njihov nasljednik nije dužan klati kurban za njih osim u slucaju da je umrli oporucio da se iz njegove imovine ima svake godine na ime kurbana izdvajati odredeni iznos i kurban klati.
Tada ce nasljednik poštujuci volju testatora izvršiti njegovu oporuku. Meso od ovakvog kurbana se ne zadržava vec se svo dijeli siromašnima.

Placanje usluga klanja

Najbolje je ako covjek može licno svojom rukom zaklati svoj kurban. Medutim, ako iz odredenih razloga covjek ne može zaklati svoj kurban, neka to za njega uradi neko drugi, ali to ne smije biti nemusliman prema hadisu Poslanika s.a.v.s.: "Kurban može zaklati samo musliman." U slucaju da nema muslimana koji bi mogao zaklati dozvoljava se da kurban zakolje kršcanin ili jevrej, ali nikako idolopoklonik ili ateista. U slucaju da nas kurban kolje neko drugi nece mu se placati kurbanskim mesom niti kurbanskom kožicom. Od Alije r.a. se prenosi da je rekao: "Allahov Poslanik s.a.v.s. me je zadužio da se pobrinem oko njegovih kurbana, naredivsi mi da podijelim njihovo meso i kože, a da od toga ne dajem ništa kasapinu, dodavsi: "Mi cemo mu dati od nas!" (Buharija i Muslim) Ukoliko je kasapin siromašan ili naš komšija može mu se dati od mesa kao i svima onima kojima se udjeljuje od kurbana, ali ne na ime naknade za klanje.

Prodaja kurbanskog mesa, vune i kožica:
Zabranjeno je prodavati kožicu od kurbana, loj, meso, glavu, vunu, kosu i mlijeko koje se pomuze nakon klanja, svejedno bio ovaj kurban vadžib kurban ili dobrovoljan. Poslanik s.a.v.s. je rekao: "Ko proda kožicu svoga kurbana, taj nema kurbana."(El-Hakim) Dozvoljeno je vlasniku kurbana koristiti se kožicom i praviti od nje postekiju za klanjanje, ili mijeh, ili carape od vune ili nešto slicno. Aiša r.a. je od svoje kožice napravila mijeh iz koga se pila voda.

Nije mu dozvoljeno da proda kožicu za novac ili namirnice a zatim da se on ili njegova porodica licno okoriste time. Po nekim imamima dozvoljeno je kurbanske kožice dati u dobrovoljne svrhe. U tom cilju dozvoljeno ih je i prodati, a novac dobiven od prodaje podijeliti tamo gdje je potrebno. Islamska Zajednica u BIH vec dugi niz godina ima ovakvu praksu.


Da li je dovoljan jedan kurban za citavu porodicu?

Ako u jednoj porodici živi više clanova, dovoljno je zaklati jedan kurban za sve njih, isto kao što je dozvoljeno da svi clanovi porodice kolju kurban ako to žele. U prvom slucaju nagradu od jednog kurbana dijele svi clanovi porodice. U drugom slucaju nagradu za kurban ima svaki clan posebno. Od Ebu Ejjuba El-Ensarije se prenosi da je rekao: "U doba Allahovog Poslanika s.a.v.s. domacin je klao jedan kurban za citavu porodicu i svi su jeli od tog kurbana."

Udruživanje u jednom kurbanu:
Dozvoljeno je udruživanje više osoba u jednom kurbanu ukoliko se radi o devi ili kravi. Ovca i koza se kolju samo za jednu osobu i nije dozvoljeno udruživanje.
Od Džabira r.a. se prenosi da je rekao: "Sa Allahovim Poslanikom s.a.v.s. na Hudejbiji smo klali devu za sedam osoba i kravu za sedam osoba."(Muslim) Svi ucesnici u udruženom kurbanu treba da imaju isti nijet radi cega kolju kurban.

Kako se vrši podjela kurbanskog mesa Uzvišeni Allah je rekao: "...a kada padnu na zemlju (kurbani), jedite ih, a nahranite i onoga koji ne prosi, a i onoga koji prosi..."(El-Hadž, 36)

Ovim kur'anskim ajetom su precizirane strane na koje se dijeli kurbansko meso. Jedan dio se ostavlja za potrebe ukucana, drugi dio se dijeli komšijama, rodbini i prijateljima, a treci dio se dijeli siromasima. Dozvoljeno je svo kurbansko meso podijeliti kao sadaku, isto kao sto je dozvoljeno svega ga zadržati za kucne potrebe i ništa od njega ne podijeliti u slucaju da je domacin siromašan.


Sultan Ahmedova Dzamija u Turskoj

Zidne novine napravili polaznici drugog stupnja vjeronauke (Muallima Krdžic Osmana):

1) Bajric Elvedina
2) Derviševic Azra
3) Hasanovic Sabaheta
4) Hasanovic Fatima
5) Mujkic Dženita
6) Mujkic Alisa