Nova hidžretska 1428. godina - 20. januauar 2007.g. / 01.muharrem 1428. h.g.

Hidžra je preseljenje Poslanika i prvih muslimana iz Mekke u Medinu i polazna je tačka računanja vremena muslimanskog kalendara. Prema proračunu, Hidžra se dogodila 20. septembra 622. godine. Utvrđivanje ovog događaja kao početka računanja vremena datira od halife Omera, a odluka je donijeta 17. godine nakon Hidžre. Mjesec muharrem je određen kao prvi mjesec u godini, zato što se ponovo počinjalo s radom nakon povratka sa hadždža. Era je, tako, započela ne sa danom Hidžre, nego sa prvim danom mjeseca muharrema godine Hidžre. Taj prvi dan je bio petak, 16. temuz ( juli ) 933. godine seleukidske ere i 622. godine julijanskog (gregorijanskog) kalendara.


Jevmul-ašure 29. januar 2007.g. / 10.muharrem 1428.h.g.

Ovaj mubarek dan je značajan zbog događaja koji su presudno utjecali na tok ljudske povijesti. Muhammed, a.s., postio je ovoga dana i preporučio i drugim muslimanima da to čine. Post na ovaj dan vezan je i za tradicije sljedbenika drugih vjeroispovijesti.

Između značajnih događaja izdvajamo:
1. Musa, a.s., s Izraelićanima prešao preko Crvenog mora,
2. Nuh, a.s., sa svojim sljedbenicima se iskrcao iz lađe na brdu Džudijj nakon potopa,
3. Junusa, a.s., izbacio kit iz svojih čeljusti na obalu mora,
4. Allah, dž. š., oprostio Ademu, a.s., prekršaj u Džennetu,
5. Trgovačka karavana, koja je putovala prema Egiptu, izvadila je Jusufa, a.s., iz bunara u kojeg su ga bacila njegova braća,
6. Rođen je Isa, a.s., a na isti dan i uklonjen sa ovoga svijeta,
7. Rođen je Ibrahim, a.s.,
8. Jakubu, a.s., vraćen vid (izgubljen od plača za sinom Jusufom),
9. Ejjubu, a.s., vraćeno zdravlje poslije bolesti od koje mu se raspadalo tijelo,
10. Sulejman, a.s., preuzeo vladarsku upravu nad Izraelcima.

Tradicija naših muslimana je post na Dan Ašure i pripremanje posebnog jela koje se zove ašura, a spravlja se od raznih žitarica, plodova i začina koji se koriste u svakodnevnoj ishrani.


Mevlud - rođenje Muhammeda, a.s. - 31.mart 2007.g. / 12.rebiu-l-evvel 1428.h.g.

Muhammed, a.s., posljednji je Božiji poslanik. Rođen je 12. rebiul-evvela 571. godine, u gradu Mekki. Sin je Abdullaha i Amine, iz arapskoga plemena Kurejš. Sigurno je da Muhammed, a.s., pored poslaničke uloge, zauzima najznačajnije mjesto među svim ljudskim veličinama o kojima postoji povijesno svjedočanstvo. On je najbolji primjer svih ljudskih vrlina, uzor čovjeka, roditelja, prijatelja, državnika, vojskovođe … O njemu se Kur'an izravno izjasnio:
"Vi u Allahovom poslaniku imate divan uzor za onoga koji se nada Allahovoj milosti i nagradi na onom svijetu i koji često Allaha spominje." ( El-Ahzab, 21 ).
Slijedom kur'anskih uputa i hadisa saznaju se i obaveze muslimana prema Poslaniku i nakon njegovog preseljenja na Ahiret. U prvome redu, muslimani su dužni slijediti njegovu vjerničku praksu, s poštovanjem izgovarati njegovo ime, dodajući alejhis-selam, a donijeti salavat na njega kada se spomene njegovo ime: "Zaista Allah i Njegovi meleki donose salavat na Vjerovjesnika! O vjernici, donosite i vi salavat (na njega) i šaljite mu selam!" ( El-Ahzab, 56 ).
"Nikada se ne okupe ljudi na jednom mjestu, a da ne zasluže grijeh ako tom prilikom zanemare sjećanje na Allaha i salavat na Njegova Poslanika, i Allah, ako hoće, može da ih kazni, a ako hoće, može da im oprosti." ( Tirmizi ).
"U čijem prisustvu se spomene moje ime, neka donese na mene salavat. Jer, ko na mene donese jedan salavat, Allah će na njega deset." ( Tirmizi ).


Lejletur-regaib - 1. mubarek noć
19. juli 2007.g. / 05.redžeb 1428.h.g.

Lejletur-regaib je poznata i kao "noć začeća" i "noć želja". U Kur'anu i vjerodostojnim hadisima nema potvrde njezine izrazite vrijednosti. Obilježava se kao noć u kojoj je nagoviješten dolazak posljednjeg Božijeg poslanika Muhammeda, a.s.

Lejletul-Mi'radž – Dan Vakufa – 2. mubarek noć
09. avgust 2007.g. / 26.redžeb 1428.h.g.

"Lejletul-Mi'radž je noć o kojoj govore i Kur'an i Hadis, a pod ovom odrednicom podrazumijevaju se i Isra (ponoćno putovanje od Mekke do Kudsa u Jerusalemu) i Mi'radž (uzdignuće Božijeg poslanika do Sidretul-muntehaa), koji su se dogodili u istoj noći.
Prema povijesnim izvorima, ovaj događaj se zbio u jednom od najtežih perioda Muhammedovog, a.s., poslanstva, neposredno nakon senetul-huzna (godine tuge) u kojoj je Poslanik izgubio dva najveća oslonca, pomagača i zaštitnika među ljudima, h. Hatidžu i Ebu Taliba. Poslije toga gubitka, Poslanik je išao u Taif da tamošnje stanovnike pozove u islam, ali umjesto pristanka protjerali su ga kamenicama i pogrdama. U tim trenucima Poslanik je tražio zaštitu od Najvećeg Zaštitnika i Allah, dž.š., ga je obradovao Israom i Mi'radžom. Cijeli ovaj događaj je precizno izložen i do u detalje objašnjen brojnim hadisima i povijesnim djelima.
U Kur'anu je o Israu zabilježeno: "Neka je slavljen Onaj Koji je proveo Svoga roba od Mesdžidul-Harama (Kabe) do Mesdžidul-Aksa (Kuds) čiju smo okolinu blagoslovili kako bismo mu znamenje Naše pokazali. Zaista On sve čuje i sve vidi." ( El-Isra, 1 )
Na Miradžu je Poslanik uzdignut na najviše nebo i boravio je u blizini Uzvišenog Gospodara, prekoračivši granicu koju nije dopušteno prekoračiti ni samim melekima. Tu je vidio znamenja koje ljudsko oko nije vidjelo, niti će vidjeti do Sudnjeg dana. Kur'an to potvrđuje riječima: "A vidio Ga je i drugi put, kod Sidretul-muntehaa, kod nje je džennetsko prebivalište. Kad je Sidru prekrivalo ono što je prekrivalo, pogled mu nije skrenuo niti je prekoračio. Vidio je najveličanstvenija znamenja Gospodara svoga." ( En-Nedžm, ... )
Na Mi'radžu je Poslaniku objavljen propis o namazu koji je, prema njegovim riječima, "mi'radž (duhovno uzdignuće) muslimana", a objavljena su mu i tri posljednja ajeta sure El-Bekare.
Nije precizno zabilježeno kada je bila noć Israa i Mi'radža. Sigurno je da je bila prije Hidžre, bez daljnjeg preciziranja, ali je pretpostavka da je to 26. noći mjeseca redžeba


Lejletul-berat – 27. avgust 2008.g. / 14.ša'ban 1428.h.g.

Prema nekim predajama, u noći Berat objavljen je ajet o promjeni kible: "I okreni lice svoje prema Časnom hramu ( Ka'ba ) ..."
Do tada su se muslimani u namazu okretali prema Kudsu (Jerusalem), a od tada se okreću prema Ka'bi (Mekka). U ovoj noći se izvrši raspored događanja u narednoj godini, a u Lejletul-kadru melekima bude naređeno da to izvrše.
Noć Lejletul-berat ima više imena: noć polovine ša'bana, noć oprosta, noć oslobođenja, noć izlaganja djela, noć rasporeda i odluke. Božiji Poslanik je rekao: "Kada nastupi 15. noć ša'bana, provedite je u nafili (namazu), a dan koji slijedi u postu." ( Ibn Madždže )

Početak ramazanskog posta – 13. septembar 2008.g. / 01.ramazan 1428.h. g.

Prvi dan mjeseca ramazana, najodabranijeg mjeseca u hidžretskoj godini, izdvojen je kao početak posta, koji traje tokom cijelog ovog mjeseca, od zore do zalaska sunca. Svi dani ramazana imaju posebnu vrijednost. Brojni su kur'anski ajeti i Poslanikovi hadisi koji govore o značaju i vrijednosti ramazana, ibadeta u njegovim noćima i posta u njegovim danima. U Kur'anu su prezentirani osnovni propisi o postu, a u Hadisu dodatno pojašnjeni.
Osnova posta je kur'anski ajet: "Propisuje vam se post, kao što je propisan i onima prije vas da biste se grijeha klonili."
Uz post se neodvojivo vezuje i teravih-namaz koji se klanja nakon jacije-namaza. Ovaj namaz se klanja u džematu, a sastoji se od 20 rekata. Utemeljen je na hadisu u kojem Poslanik, a.s., kaže: "Ko klanja uz ramazan (teravih-namaz), vjerujući i nadajući se (nagradi), bit će mu oprošteni (mali) grijesi koje je počinio." (Mutefekun alejhi)

Dan pobjede na Bedru, Dan dijaspore
29. septembar 2008.g. / 17.ramazan 1428.h. g.

Ovoga dana se 2. godine po Hidžri (624) na uzvišenju Bedr zbio prvi oružani sukob između muslimana i mekkanskih mušrika. U ovoj bici, protiv hiljade mušričkih, trista četrnaest muslimanskih boraca je izvojevalo pobjedu, uz Božiju pomoć. Odlike dana pobjede na Bedru i noći koja mu je prethodila sadržane su u Božijoj pomoći muslimanskim borcima vojskom meleka. U noći uoči bitke, Božiji Poslanik je Uzvišenom Allahu uputio dovu i ona je uslišana na dan bitke.
Historiografi su zabilježili precizne podatke o ovom sukobu.

Lejletul-kadr - 08.oktobar 2008. g. / 26.ramazan 1428.h.g.

Lejletul-kadr je noć utemeljena na Kur'anu i Hadisu. Najznačajnija je u godini stoga što je u njoj počela objava Kur'ana. Nije precizno naznačeno kada ona nastupa, ali se na osnovu Kur'ana i Hadisa pretpostavlja da je to 27. noći ramazana, a Bog najbolje zna.
Lejletul-kadr je noć određenja, noć sudbine. U njoj se određuje sudbina za narednu godinu i zapisuje se u Levhi-mahfuz. Njena vrijednost je "veća od hiljadu mjeseci u kojima nema takve noći". To približno iznosi 83 godine, što je veći vremenski period od prosječnog ljudskog vijeka. Preporučeno ju je provesti u ibadetu. O njoj govori istoimena kur'anska sura (poglavlje): "Mi smo ga (Kur'an) počeli objavljivati u noći Kadr. A šta ti misliš šta je noć Kadr? Noć Kadr je bolja od hiljadu mjeseci, meleki i Džibril, s dozvolom Gospodara svoga, spuštaju se u njoj zbog odluke svake. Sigurnost je u njoj sve dok zora ne svane. (El-Kadr)
"Mi smo je (Knjigu) počeli objavljivati u Blagoslovljenoj noći.” (Ed-Duhan, 3)
"Ko provede Lejletul-kadr na kijamu (u ibadetu), vjerujući i nadajući se (nagradi), bit će mu oprošteni (mali) grijesi koje je počinio." (Mutefekun alejhi)

Ramazanski bajram prvi dan – 12. oktobar 2008.g. / 01.ševval 1428.h. g.

Ovaj bajram nastupa prvog dana po završetku ramazanskog posta i traje tri dana. U danima Ramazanskog bajrama muslimani dostojanstveno i sa radošću obilježavaju završetak posta i ispunjenje Allahove naredbe.
U ovim danima muslimanima nije dozvoljeno postiti: "Dani tešrika su dani u kojima se jede i pije." (Muslim) Izbjegavaju se raditi i drugi poslovi, izuzev onih čije se izvršenje ne može odložiti, za što ne postoji potvrda u vjerodostojnim izvorima.
Osnova za utvrđivanje posebnosti bajramskih dana je Poslanikov hadis, kojeg prenosi Enes: "Kada se Muhammed preselio iz Mekke u Medinu, stanovnici Medine su imali svoja dva praznika, u kojima su se zabavljali i veselili. Muhammed, a.s., im je tada rekao: 'Allah vam je ova dva praznika zamijenio sa dva bolja, Ramazanskim i Kurban-bajramom." (Nesai i Ibn Haban)
Bošnjaci drugi dan Ramazanskog bajrama obilježavaju kao Dan šehida, u spomen na sve hrabre i časne bosanske sinove koji su svojim životima štitili vjeru, čast, slobodu i dostojanstvo.

Ramazanski bajram drugi dan, Dan šehida, Šebi arus 13. oktobar2008.g. / 02.ševval 1428.h.g.

Ramazanski bajram treći dan, 14. oktobar 2008.g. / 03. ševval 1428.h.g.

Kurban bajram prvi dan
prvi dan u subotu – 20 .decembra 2007.g. / 10.zul-hidždže 1428. h. g.