20. 4. 570. Rođen Muhammed a.s.
575. Perzijanci zauzeli južnu Arabiju.
602. Kraj Hira kraljevstva na iračko-arabijskoj granici.
610. Poslanik Muhammed, a.s., primio prvu objavu u ramazanu.
613. Poslanik počeo javno pozivati u islam.
615. Prva seoba muslimana u Abesiniju (Etiopiju).
616.-619. Nevjernici bojkotuju i izoliraju muslimane u brdima Mekke.
Druga seoba muslimana u Abesiniju.
619. Umrli Hatidža i Ebu Talib. Poslanikova neuspjela misija u Taifu.
620.-622. Isra i mi‘radž.Tri susreta na Akabi između Poslanika i Medinjana pripremaju prelazak muslimana u Medinu.
1. 20.9.622. Poslanik preselio u Medinu. Na putu gradi prvu džamiju u mjestu Kuba. Halifa Omer ovu godinu 637. g. uzima za početak islamske ere.
2. 624. Propisan ezan, naređeno okretanje prema Mekki u namazu i post ramazana. Važna pobjeda za muslimane na Bedru.
3. 625. Poraz muslimana kod Uhuda.
5. 627. Bitka na Hendeku ili Opkopu oko Medine – posljednji mekanski pohod protiv Medine.
6. 628. Sporazum na Hudejbiji. Intenzivna diplomatska aktivnost Poslanika, a.s.
7. 629. Zauzimanje Hajbera. Povratak iseljenika iz Abesinije.
8. 630. Oslobođenje Mekke. Pobjeda na Hunejnu. ‘Godina delegacija’.
10.-11. 632. Poslanik čini oprosni hadž i nedugo zatim umire. Ebu Bekr izabran za prvog halifu, Poslanikovog političkog nasljednika. Pojava prvih pristalica h. Alije. Kur’an sabran u jednu knjigu - mushaf.
10.-41. 632.-661. Vladaju hulefa-i rašidini.
11.-13 632.-aug. 634. Vlada halifa Ebu Bekr es-Siddik. Muslimanska država je stabilizirana.
28. 5. 13. 30. 7. 634. Pobjeda muslimana nad Bizantijcima kod Adžnadejna.
13.-24. 634.-644. Vlada halifa Omer ibn el-Hattab. Ekspanzija islama se nastavlja u svim pravcima.
12. 7. 15. 20. 8. 636. Nakon poraza na Jermuku kod rijeke Jordan Bizantijci napustili Siriju.
dž. ula 16. juni 637. Perzijanci poraženi u Bici na Kadisijji (Irak). U ramazanu/augustu iste godine osvojena prijestolnica Perzijske imperije Medain (Ktesifon).
625.-626. 1228.-1229. 625.-626.
17. April 638. Halifa Omer primio ključeve Jerusalema. Muslimani ovim časnim gradom, s dva prekida (1099.-1187. i 1228.-1239.), vladaju narednih četrnaest stoljeća, do 1967.
1 Skraćena verzija ove hronologije objavljena je u Atlasu islamskoga svijeta (Sarajevo: Udruženje ilmijje Iz u BiH,
2003). Datumi u hronologiji, posebno oni hidžretski za godine nakon 1800. gregorijanskog kalendara, su često orijentacioni. Hronologija je urađena na osnovu slijedeće literature: Robert Mantran (ur.), Great Dates in Islamic
History (New York: Facts on File, 1996); Mustafa Spahić, Povijest islama (Sarajevo: El-Hidaja, 1996) i John L Esposito (ur.), The Oxford History of Islam (New York: Oxford University Press, 2000). Hidžretski datumi za godine poslije 1800. davani su uglavnom približno prema Zejnil Fajić, Tabelarni pregled hidžretskih godina preračunatih u godine nove ere (Sarajevo: Starješinstvo IZ u BiH, Hrvatskoj i Sloveniji, 1982).
18. 640. Udareni temelji gradovima Kufi i Basri u Iraku.
18.-25. 639.-646. Muslimani pod komandom ‘Amra ibn ‘Asa zauzeli Egipat.
21. 642. Pobjedom kod Nihavenda muslimani dokrajčili Perzijsku imperiju.
26. 12. 22. 3.11.643. Tri dana nakon atentata koji je nad njim izvršio Perzijanac Ebu Lu’lue umro halifa Omer.
24. 7. 11. 644. Izborno tijelo koje je odredio h. Omer izabralo h. Osmana za 3. halifu koji je vladao do 36./656. Muslimani u narednih dvanaest godina zauzimaju Kipar, Rodos, nanose teške poraze bizantijskoj floti, i oslobađaju ogromna prostranstva u Aziji. U vrijeme h. Osmana izvršena je konačna kodifikacija Kur’ana.
29. 649. Arapska flota pod komandom Mu'avije zauzela Kipar.
18. 12. 35. 17. 6. 656. Zbog loših političkih poteza i neumornog urotničkog djelovanja opozicije dolazi do pobune protiv h. Osmana, koji biva ubijen nakon čega izbija prvi građanski rat među muslimanima.
41./661.). Četiri strane u ratu su halifa Alija, Mu'avija, haridžije i hazreti Aiša sa Talhom i Zubejrom. Za novog halifu izabran je h. Alija (vladao do 41./661.).
16.6.36. 9. 12. 656. Hazreti Alija u bratoubilačkoj Bici oko deve (Vak‘atu-l-džemel) kod Basre pobjeđuje združenu vojsku Zubejra, Talhe i Aiše, r.a.
8. 2. 37. 26. juli 657. Hazreti Alija kod Sifina na Eufratu u pregovorima gubi dobijenu bitku protiv sirijskog namjesnika Mu‘avije. Pojavljuju se ekstremno učenje i sekta haridžija.
15. 9. 40. januar 661. Haridžija Ibn Muldžem izvršio atentat na h. Aliju. Dva dana kasnije h. Alija je umro.
41.-132. 661.-750. Emevije, kao prva dinastija u islamu, vladaju islamskom državom. Prvi halifa i osnivač dinastije bio je Mu‘avija ibn Ebi Sufjan.
47. 667. Muslimanska vojska prešla rijeku Amu Darja u Centralnoj Aziji.
50. 670. Udareni temelji gradu Kajrevanu 60 km od današnjeg glavnog grada Tunisa.
55.-60. 674.-679. U više navrata muslimani bezuspješno napadali Konstantinopolis.
61. 680. U 75. godini života, nakon 20 godina namjesnikovanja i 20 godina hilafeta umro Mu‘avija. Na vlasti je ostavio sina Jezida I (vladao do 64./683.). Po prvi put uvedena nasljedna vlast u islamsku politiku.
10. 1. 61. 680. Jezidova vojska na Kerbeli ubila Poslanikovog unuka hazreti Husejna i 73 člana njegove porodice. Radikalizacija Alijinih pristalica - ši'ija.
64.-73. 683.-692.Drugi civilni rat i dvovlašće u islamskoj državi: Hidžaz se pobunio i izabrao Abdullaha ibn Zubejra za halifu u Mekki.
65.-72. 684.-692. Pojačana aktivnost haridžija u Perziji i Arabiji.
65.-66. 684.-685. Vlada Mervan I.
66.-86. 685.-705. Vlada sposobni 'Abdulmelik koji je stabilizirao Emevijsku državu i proveo administrativne reforme (uključujući arabizaciju).
66.-68. 685.-687. Ši‘ijsku pobunu Muhtara es-Sekafija u Kufi protiv Ibn Zubejra ugušio njegov brat Mus‘ab, dok je njega porazio zloglasni emevijski namjesnik Hadždžadž ibn Jusuf. Početak ekstremnog ši'izma.
72. 691. Završena gradnja Kupole na stijeni u Jerusalemu po naredbi halife ‘Abdulmelika.
72.-73. 691.-692. 'Abdulmelikov general Hadždžadž napao i razorio Mekku i ubio Abdullaha ibn Zubejra. Kraj dvovlašća u Emevijskoj državi.
75. 694. Novi emevijski namjesnik Iraka, Hadždžadž ugušio pobunu haridžija u Horasanu.
77. 696. Halifa 'Abdulmelik u promet uveo arapske novce kao dio reorganizacije i arabizacije državne administracije.
86.-97. 705.-715. Umrlog 'Abdulmelika naslijedio sin Velid I. Osvojen veći dio Iberijskog poluotoka, dio Sinda u Indiji te dijelovi Centralne Azije.
87.-97. 705.-715. Sagrađena velika Emevijska džamija u Damasku.
89. 707. Osnovana prva bolnica u islamu.
93. 711. 12.000 muslimana pod komandom Tarika ibn Zijada stupilo na tlo Španije. Slijedeće godine Mus‘ab ibn Nusajr je zauzeo glavni grad Toledo.
96. 715. Nakon smrti Velida I na vlast došao drugi ‘Abdulmelikov sin Sulejman koji vlada do 99./717.
97. 716. Muslimani napreduju u Taberistanu, Džurdžanu (Gruziji), Azerbejdžanu i Jermeniji. Neuspio pokušaj brata halife Sulejmana ibn 'Abdulmelika da zauzme Istanbul.
99.-102. 717.-720. Sulejmana poslije smrti po oporuci naslijedio 'peti pravedni halifa' Omer ibn ‘Abdulaziz iako nije bio njegov brat. Vlada do 102./720.
99. 717. Prvi muslimani prešli na sjevernu stranu Pirineja.
102.-106. 720.-724. Omera ibn 'Abdulaziza naslijedio 'Abdulmelikov sin Jezid II
106.-126. 724.-243. Vlada posljednji veliki Emevija, Hišam. Razvoj emevijske administracije. Okončano muslimansko osvajanje Transoksijane u Centralnoj Aziji.
113. 731. Emevijski vojskovođa ‘Abdurrahman Gafiki zauzeo brdo Bordo u Francuskoj.
114. 732. Udružena evropska vojska pod zapovjedništvom Karla Martela zaustavila muslimane kod Tura i Poatjea u Francuskoj.
125. 743. Hišama naslijedio Velid II sin Jezida II. Njega 126./745. naslijeđuje Jezid III, a ovoga iste godine njegov brat Ibrahim.
127.-132. 745.-750. Četrnaesti i posljednji emevijski halifa Mervan II ibn Muhammed.
130. 747. Počela Abasijska revolucija izazvana prije svega lošom rasnom politikom, odnosno arapocentrizmom Emevija.
131. 748. Umro Vasil ibn 'Ata', osnivač akaidske škole mu'tezila.
132. 750. Kraj devedesetogodišnje vladavine Emevija izazvan prije svega lošom rasnom politikom, odnosno arapocentrizmom. U masakru Emevija u Egiptu ubijen i posljednji emevijski vladar Mervan II. Svi muslimani više nikada neće živjeti u jednoj državi. Na vlast došle Abasije koji što efektivno što formalno vladaju centralnim muslimanskim zemljama narednih 508 godina do pada Bagdada
656./1258. g.
133.-236. 750.-850. Zlatni period abasijskog hilafeta koji obuhvata Irak, zapadni Iran, Horasan, Mezopotamiju, Egipat i Siriju.
133. 751. Muslimani zarobili proizvođače papira u Centralnoj Aziji i ubrzo počinje upotreba papira širom islamskog svijeta. U islamskoj Španiji 1150.
138. 756. Emevijski princ 'Abdurrahman I (vladao do 172./788.) se osamostaljuje od Abasija i osniva novu emevijsku dinastiju u Kordovi koja će vladati do 423./1031.
142. 759. Umro poznati književnik i prevodilac Ibn Mukaffa'.
143. 760. Muslimani usvojili indijske brojeve i kasnije razvili algebru i trigonometriju.
145. 762.-763. Halifa Ebu Dža'fer el-Mensur osnovao Bagdad.
148. 765. Umro osnivač džaferijskog mezheba i 6. šiijski imam Dža‘fer es-Sadik. Zbog neslaganja oko njegovog nasljednika šiije se podijelile na sedmoimamske i dvanaestoimamske šiije.
150. 767. Na Ahiret preselio imam Ebu Hanife, rođen 80./700. g., osnivač hanefijskog mezheba koji je preovladavao u ranoj abasijskoj državi, Osmanskoj državi i Mogulskom carstvu. Rođen imam Eš-Šafi‘i. Umro Ibn Ishak, znameniti biograf Muhammeda, a.s.
169. 786. Abdurrahman I počeo gradnju poznate džamije u Kordobi sa 1293 stuba koja se danas koristi kao katedrala i muzej. Završena 172./788.
170.-194. 786.-809. Abasijski hilafet je pod Harunom er-Rešidom na vrhuncu svoje moći.
173.-296. 788.-908. Idrisijska dinastija u Maroku.
173. 789. Udareni temelji marokanskog grada Feza.
175. 793. Umro gramatičar Halil.
177. 795. ili 793. Na Ahiret preselio imam Malik ibn Enes, rođen 97./715. g., osnivač malikijske pravne škole koja je preovlađivala u islamskoj Španiji a i danas preovlađuje u Africi.
177. 793. Umro gramatičar Sibevejh iz Basre.
182. 798. Umro Ebu Hanifin učenik Ebu Jusuf.
185. 801. Umrla Rabia el-‘Adevija u Basri.
184.-297. 800.-909. Aglebije vladaju Sjevernom Afrikom.
188. 803. Harun er-Rešid smjenjuje porodicu svojih sposobnih vezira El-Barmekija.
194. 809. Umro Harun er-Rešid na putu da uguši pobunu u Horasanu.
198.-218. 809. ili 813.-833. Vlada El-Me'mun. Procvat znanosti. Mu‘tezile pokušavaju nametnuti svoja učenja cijelom društvu.
203. 818. Iz sastava Hilafeta u južnom Jemenu se izdvojila država zejdija, umjerenih ši‘ija. Zejdijski imami su Jemenom vladali do 1962.
204.-396. 819.-1005. Samanije vladaju Horasanom i Transoksijanom.
205. 820. U Kairu umro imam Eš-Šafi‘i, rođen 150./767.
206.-260. 821.-873. Vladavina Tahirija u Horasanu (Iran).
208. 823. Umro El-Vakidi, rodonačelnik arapske historiografije i autor djela Kitabu 'l-megazi.
212. 827. El-Me'mun javno protežira mu'tezilizam.
212.-484. 827.-1091. Muslimanska dinastija Aglebija iz Tunisa vlada Sicilijom.
213. 828. Umro pjesnik Ebu 'l-'Atahijje.
215. 830. Halifa El-Me’mun utemeljio Bejtu-l-Hikme (Kuću mudrosti), prvu veliku školu u Hilafetu.
218.-229. 833.-842. Vladavina Mu‘tesima. Početak turskog utjecaja na halifinom dvoru u Bagdadu. Uzeta Amurija (Mala Azija).
218.-334. 833.-945. Nastajanje regionalnih država na abasijskoj teritoriji (u Iraku, zapadnom Iranu, Horasanu, Egiptu i Siriji).
222.-276. 836.-889. Samerra prijestolnica Abasija umjesto Bagdada.
223.-311. 838.-923. Živi veliki povjesničar, komentator Kur’ana i pravnik Ibn Džerir Et-Taberi.
226. 840. Umro astronom i matematičar El-Harezmi.
226.-232. 841.-846. Muslimani zauzimaju gotovo cijelu južnu Italiju i napadaju Rim.
229. 843. Umro pjesnik Ebu Temam.
232. 846. Počela gradnja Velike džamije u Samerri.
232. 847. Novi halifa El-Mutevekkil napustio promoviranje mu'tezilizma.
241. 855. Umro imam Ahmed ibn Hanbel.
247.-387. 861.-997. U sjevernom Jemenu egzistira država Džaferija.
250.-386. 864.-996. Postoji neovisna država zejdija-alevija u Taberistanu.
251. 865.-925. Živi ljekar, naučnik i filozof Muhammed er-Razi (Rhazes).
254.-296. 867.-908. Neovisna država Saffarijja u Sidžistanu (Iran).
255. 868. Umro veliki arapski književnik Džahiz.
255.-293. 868.-905. Ahmed ibn Tulun, turski vojskovođa, osnovao dinastiju Tulunija u Egiptu i kasnije Siriji.
255.-270. 869.-83. Ustanak crnih robova u južnom Iraku.
256./257. 870. Umro priznati sakupljač hadisa el-Buhari (r. 195./810.). Osvojena Malta. Umro prvi arapski filozof Ebu Jusuf Ishak el-Kindi.
259. 873. Dvanaesti šiijski imam ‘iščeznuo’.
260. 873. Umro Hunejn ibn Ishak el-Ibadi, veliki prevodilac medicinskih i filozofskih djela sa grčkog na arapski. Hunejn nije bio musliman.
261.-389. 874.-999. Autonomna država Samanija u Turkestanu.
266.-318. 879-930 Samostalna država Sadžija u Azerbejdžanu.
277. 890. Karamiti se po prvi put pojavljuju u Iraku.
Umro Ibn Kutejbe, književnik i znanstvenik (r. 213./828.).
288. 900. Osnovana fabrika papira u Egiptu.
901.-906. Karamitske bande aktivno djeluju u Siriji, Palestini i Mezopotamiji.
297.-567. 909.-1171. Fatimije vladaju Sjevernom Afrikom.
297. 909. Umro historičar El-Belazuri. cca. 308. 920. Počeo djelovati naučni krug Ihvanu 's-safa.
310. 922 Ubijen Halladž.
311. 923. Umro historičar Et-Taberi.
cca. 311 923. Povolški Bugari prešli na islam.
313. 925. Umro medicinski autor Ebu Zekerijjja er-Razi.
316.-434. 928.-1042. Samostalna država Zijarija u Džurdžanu (Gruzija).
316. 929. 'Abdurrahman III (912.-961.) se u Kordovi proglasio halifom.
317.-395. 929-1004. Samostalna država Hamdanija u sjevernom Iraku i Siriji.
320.-447. 932.-1055. Samostalna država Buvejhija u Iraku i Perziji.
320.-559. 932.-1164. Samostalna država Ejlekija u Turkestanu.
324. 935. Umro Ebu 'l-Hasen el-Eš'ari.
324.-358. 935.-969. Samostalna država Ihšidija u Egiptu i Siriji.
324. 935. Uspostava pozicije emiru-l-umera', glavnog komandanta turskih vojnika u Bagdadu, koji postaje stvarni vladar u Abasijskom hilafetu.
325.-351. 937.-962. Emevijski vladar u Španiji Abdurrahman III gradi dvorac Ez-Zehra u Kordobi sa 4.300 stubova.
334. 945. Umro Ebu Mensur el-Maturidi.
334. 945. Buvejhije okupiraju Bagdad.
339. 950. Umro filozof i najveći srednjevjekovni teoretičar muzike Ebu Basr el-Farabi.
345. 956. Umro historičar El-Mes‘udi.
351.-582. 962.-1186. Samostalna država Gaznevija, lojalna halifi u Bagdadu, egzistira u Horasanu, Afganistanu, Pakistanu i dijelovima sjeverne Indije.
355. 965. Umro arapski pjesnik El-Mutenebbi.
359. 969. Fatimijski vojskovođa osvaja Egipat i osniva Kairo, koji će četiri godine kasnije postati prijestolnica Fatimijske države u sj. Africi, Egiptu i Siriji. Fatimijsku državu je uništio Salahuddin Ejjubi 1171.
oko 360. oko 970. Seldžučki Turci prodiru na teritoriju Abasijskog hilafeta s istoka.
363. 973. Počeo sa radom Džami‘u-l-Ezher, najveća i najstarija džamijasveučilište u svijetu.
363.-440. 973.-1048. Živi astronom, istraživač i filozof El-Biruni.
387.-489. 996.-1096. Samostalna dinastija Ukajlija u Mosulu, Irak.
388.-422. 997.-1030. Vlada najznačajniji gaznevijski vladar i osvajač Indije Mahmud Gaznevi.
390.-617. 1000.-1220. Samostalna dinastija Šahova Harezma u pokrajini Harezm, Turkestan.
398. 1007. Umro matematičar i znanstvenik Mesleme el-Medžriti.
400. 1009. Umro astronom Ebu 'l-Hasen Ali ibn Junus, autor djela Ez-Zidžu 'lkebiru 'l-Hakimi, važnog za povijest astronomije i matematike.
411. 1020. Umro pjesnik Firdevsi.
420. 1030. Emevijski hilafet u Andaluziji se raspada na sitna kraljevstva.
421. 1030. Umro sultan Mahmud od Gazne.
338.-541. 1046.-1147. Dinastija El-Murabituna (Almoravidi) vladaju sjev. Afrikom i Španijom.
428. 1037. Umro ljekar i filozof Ibn Sina ili Avicena (r.307./980.).
428.-590. 1037.-1194. Velika dinastija Turaka-Seldžuka lojalna halifi na tlu Iraka, Perzije, dijelovima Afganistana i Pakistana te neko vrijeme u Siriji i Palestini. Centralne muslimanske zemlje ponovo ujedinjene pod sunnijskom vlašću.
433.-582. 1041.-1186. Seldžučki sultani vladaju Kirmanom.
447. 1055. Seldžuk Togrul preuzima Bagdad od Buvejhija.
450. 1058. Umro El-Maverdi, autor djela Ahkamu 's-sultanijje.
450.-505. 1058.-1111. Živio velikan islamske misli Ebu Hamid El-Gazali.
453. 1061. Normandi zauzimaju Messinu - počinju osvajanje Sicilije od muslimana.
459. 1067. Nizamu-l-mulk u Bagdadu podiže veliku školu - Nizamiju, uzor medresama širom islamskog svijeta.
462.-472 1070.-80. Seldžuci zauzimaju Siriju i Palestinu.
463. 1071. Veliki seldžučki vladar Alp-Arslan (vl. 1063.-73.) kod Malazgirta / Manzikerta pobijedio deset puta jaču bizantsku vojsku. Seldžuci prodiru u Anadoliju. Uzbuna u Evropi i početak mobilizacije za krstaške ratove.
463.-641. (ili 469.- 799.) 1071.-1243. (ili 1077.-1397.)
Seldžuci vladaju Anadolijom do dolaska Mongola.
463.-574. 1071.-1178. Dinastija Danišmendija vlada centralnom i istočnom Azijom.
465.-485. 1073.-1092. Vlada najslavniji seldžučki vladar Melikšah.
468. 1076. Nizamu 'l-mulk po naređenju podiže opservatorij u Bagdadu, a matematičari i astronomi pišu kalendar - Takvimu dželali.
471.-511. 1078.-1117. Seldžuci vladaju Sirijom.
478. 1085. Kršćani zauzeli Toledo.
483. 1090. Murabiti pripojili Španiji svojoj državi i njom vladaju 60 godina. Vođa terorističkog pokreta haššašina/asasina Hasan Sabbah zauzeo Alamut.
484. 1091. Kraj muslimanske vladavine na Siciliji i južnoj Italiji.
ram. 485. okt. 1092. Asasini ubili velikog seldžučkog vezira Nizamu 'l-mulka. Iste godine umro i Melikšah.
zulhidždže 487. jan. 1095. Umro fatimijski halifa Mustansir. Ismailije se dijele.
487. 1095. Na Crkvenom saboru u Klermon Feranu papa poziva kršćansku evropu u sveti kršćanski rat protiv muslimana. Slijedeće godine počeli skoro dvjestogodišnji krstaški ratovi protiv islama i muslimana.
22. 10. 492. 15.7.1099. Krstaši osvajaju Jerusalem, čine masakr nad njegovim stanovnicima i osnivaju Latinsko kraljevstvo.
494. 1100. Osnovana fabrika papira u Maroku.
oko 494. oko 1100. Omer Hajjam napisao Ruba'ijjat.
6. st. 12. st. Jačaju sufijski redovi.
514.-668. 1120.-1269. El-Muvehhiduni (Almohadi) vladaju sjevernom Afrikom i Španijom.
521. 1127. Zengi, seldžučki oficir, zauzima Mosul - muslimani se regrupišu i napadaju krstaše.
538. 1143. Po narudžbi Petra Velikog, starješine manastira Klini, Robert od Ketona načinio prvi prijevod Kur’ana.
542.-544. 1147.-49. Drugi krstaški rat u Palestini i Siriji protiv muslimana.
545.-609. 1150.-1212. Nakon petogodišnjeg ratovanja Muvehhiduni pod svoju vlast stavljaju sve preostale muslimanske državice na tlu Španije.
545. 1150. Osnovana fabrika papira u Španiji.
564.-650. 1169.-1252. Dinastija koju je utemeljio Salahuddin Ejjubi (um. 1193.) vlada Egiptom i Sirijom.
569. 1171. Salahuddin Ejjubi okončao Fatimijski hilafet u Egiptu i ponovo vratio sunnije na vlast u toj zemlji.
579. 1183. Osnivan specijalni crkveni sud Inkvizicija (ukinut tek 1823.g).
582.-690. 1186.-1290. Na prostorima gdje su vladale Gaznevije osniva se samostalna država Gurija.
25. 4. 583. 4. 7. 1187. Pobjedom na Hittinu Salahauddin nakon 88 godina oslobodio Jerusalem od krstaša. Salahudin je umro 1193. nakon 22 godine vladavine.
585. 1189. Treći krstaški rat protiv muslimana.
594. 1198. Umro filozof i pravniik Ibn Rušd (Averoes).
599-600. 1202.-1204. Četvrti krstaški rat.
602.-770. 1206.-1370. Mongoli vladaju centralnom Azijom.
602.-962. 1206.-1555. Delhijski sultanat.
608. 1212. Peti krstaški rat (fanatični pohod djece). Muvehidski vladar i vojskovođa Muhammed en-Nasir gubi bitku od kastiljskog kralja Alfonsa VIII i to je kraj vladavine muvehhida u Španiji i početak kraja vladivine muslimana na Pirinejima.
617.-658. 1220.-1260. Invazija Mongola na muslimanske teritorije.
616. 1219.-1221. Šesti krstaški rat protiv Egipta.
617. 1220. Mongoli pod komandom Džingiz Hana zauzimaju istočne dijelove Abasijskog hilafeta, ruše Buharu, Semerkand i Taškent.